Napadi na LGBT+ ljude u Srbiji: 'Nismo bezbedni'

ruka u krupnoom planu drži zastavu duginih boja, ispred u daljini blurovana masa ljudi koja nosi zastavu duginih boja

Autor fotografije, André Borges/EPA/Shutterstock

    • Autor, Kristina Kljajić
    • Funkcija, BBC novinarka
  • Objavljeno
  • Vreme čitanja: 7 min

Obična vožnja gradskim autobusom za Aleksandra Savića, poznatijeg kao dreg kraljica Aleksis Plastik, letos se umalo pretvorila u borbu za život.

„Devojka me je iznenada napala - prvo me je udarila dva puta, a onda je nekim oštrim predmetom krenula da me ubode.

„Podmestio sam nogu da bih zaštitio grudni koš", priseća se on za BBC na srpskom.

Julski napad u Beogradu, kaže, bio je „praćen homofobičnim uvredama", a u bolnici je „završio sa ranom na nozi dugom oko pet centimetara."

„Morali su da mi ušivaju ranu, a povređen je bio i mišić", kaže Aleksandar.

Ovakav događaj, međutim, nije izuzetak - slični slučajevi beleže se širom Srbije.

„LGBT ljudi iz cele zemlje nam prijavljuju slučajeve nasilja i diskriminacije, a mi mapiramo, brojimo i opisujemo incidente", kaže Bojan Lazić iz organizacije Da se zna za BBC na srpskom.

Iako za 2026. godinu još nije objavljen objedinjen izveštaj, organizacije koje se bave pravima LGBT+ ljudi već su zabeležile više incidenata, među kojima i napad suzavcem na beogradski kvir klub Mornar, kao i pretnje učesnicima Prajd karavana u više gradova.

Iako je Srbija kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU), LGBT+ ljudi i dalje su izloženi visokom nivou diskriminacije, govoru mržnje i nasilju, a najugroženije su transrodne osobe, piše u Izveštaju Evropske komisije o Srbiji za 2025. godinu.

Ovogodišnji, 25. Beograd Prajd biće održan 5. septembra pod sloganom „Ima mesta za sve nas", istim onim koji je nosio prvi Prajd u Srbiji 2001, kada su učesnici bili izloženi brutalnom nasilju.

Prošle godine „u Srbiji je zabeleženo 110 incidenata motivisanih mržnjom prema LGBT+ ljudima, među kojima je najmanje 20 fizičkih napada", podaci su organizacije Da se zna.

„Uvek govorim da su brojke, naravno, značajne za statistiku, ali je poražavajuće što su gotovo svi ovi slučajevi o kojima govorimo neprocesuirani", dodaje Lazić.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova do objavljivanja teksta nisu odgovorili na pitanja BBC novinarke o napadima na LGBT+ ljude.

Jedna od retkih zvaničnih reakcija MUP-a odnosi se na incidente u Pirotu, kada je saopšteno da su uhapšena dva čoveka osumnjičena za ugrožavanje bezbednosti televizijske ekipe N1 uoči održavanja Prajd karavana.

„Po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta imali smo 70 pritužbi, prema tri poslednja Godišnja izveštaja Poverenika.

„Iako je utisak da se otvorenije govori o prisutnosti diskriminacije prema LGBT ljudima, rekao bih da broj pritužbi koje dobija institucija Poverenika ne održava realno stanje", kaže Milan Antonijević, poverenik za zaštitu ravnopravnosti u pisanom odgovoru za BBC na srpskom.

Više je razloga, dodaje, „zašto se ne prijavljuje diskriminacija - iz nepoverenja, zbog straha od osude i nerazumevanja okoline, pa čak i iz straha od reakcije porodice."

Pogledajte video: 'Spasile su me žene' - sećanje na prvi Prajd u Srbiji

Potpis ispod videa, 'Spasile su me žene': Sećanje na prvi Prajd u Srbiji

'Postoji opasnost, ali postoji i podrška'

Aleksandar je napad prijavio policiji već narednog dana i predao snimke koji su zabeležili deo incidenta.

„Ne mogu da procenim njihov rad, jer suštinski nisam imao osećaj da je slučaj ozbiljno vođen", opisuje utisak tokom davanja izjave.

Dobijao je podršku na društvenim mrežama i zvali su ga bliski ljudi telefonom.

„Postoji opasnost, ali postoji i mnogo divnih ljudi koji su tu", kaže.

Slična iskustva imaju i drugi LGBT+ ljudi, kaže Lazić.

„Najviše što se desi jeste da neko bude saslušan u lokalnoj policijskoj stanici ili policijskoj upravi i na tome se sve završi.

„Među zabeleženim slučajevima postoje različiti oblici fizičkog nasilja - od guranja do ozbiljnijih napada", objašnjava.

Sa čestim uvredama i homofobičnim komentarima se suočava i Milan Đoković, iz malog mesta u centralnoj Srbiji.

„Bilo je toga u školi, na ulici i sad na poslu.

„Samo želim da živim normalno, ali se često desi da neko iz moje okoline želi da me uvredi ružnim komentarom na račun moje seksualnosti", kaže mladić za BBC na srpskom.

Priznaje da život u manjem mestu nije lak za nekog ko pripada LGBT zajednici.

„Stalno vas neko posmatra i komentariše", dodaje.

Tri osobe sa zastavama lgbtq+ stoje u parku, hledaju u kameru i smeškaju se

Četvrt veka od prve Parade ponosa, ravnopravnost još nije ostvarena, ali se od 2001. do danas mnogo toga promenilo nabolje, rekla je Agata Đurić, jedna od organizatorki tog Prajda u Beogradu, na konferenciji za novinare.

„Osnovane su mnoge organizacije, doneti su neki važni zakoni, počev od Zakona o zabrani diskriminacije, i napravljeni su značajni koraci u zaštiti prava LGBT+ ljudi.

„Ali proces pozitivnih promena i napretka nije linearan - situacija je i dalje veoma teška, a nasilje i diskriminacija su i dalje sveprisutni", dodala je.

Poverenik Antonijević veruje da postoji mnogo prostora za poboljšanje života LGBT ljudi u Srbiji.

„Mnogo toga se promenilo, ali i dalje se dešava da govorimo o bezbednosti učesnika Prajda ili nekog drugog dešavanja, a ne o temama bitnim za ovu zajednicu.

„A problema u svakodnevnom životu je mnogo, poput nasleđivanja imovine ili penzije, zdravstvenog osiguranja, prava na odsustvo radi nege partnera, spajanja porodice prilikom preseljenja", dodaje.

Istorija borbe i nasilja

Poslednjih godina u Srbiji zabeležen je niz ozbiljnih slučajeva nasilja, pretnji i napada usmerenih prema LGBT+ ljudima i njihovim okupljanjima.

Jedan od najtežih slučajeva bilo je ubistvo osamnaestogodišnje trans devojke 2023.

Iste godine zabeležena je i serija napada u Beogradu, kada je jedan muškarac izboden nožem, a još dvoje ljudi napadnuto flašom u parku, piše u godišnjem izveštaju organizacije ILGA-Europe o stanju ljudskih prava LGBT+ ljudi u Srbiji za 2023.

Sve žrtve su završile u bolnici, posle čega je organizovan protest pod sloganom „Mržnja ubija".

Prema podacima organizacije Da se zna, tokom 2024. godine registrovano je 105 homofobnih i transfobnih incidenata, što je najveći broj od kada su počeli da prate.

Među slučajevima su bili fizički napadi, pretnje smrću, uznemiravanje i različiti oblici diskriminacije, a evidentirano je najmanje 16 fizičkih napada.

Iste godine, gej mladić Andrej Obradović prijavio je da su ga dvojica policijskih službenika tokom pretresa stana fizički, psihički i seksualno zlostavljala zbog njegove seksualne orijentacije.

Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je krivičnu prijavu u septembru iste godine.

Tokom 2026. zabeleženo je nekoliko posebno brutalnih napada.

Krajem maja, u Novom Beogradu dvojica napadača pretukla su trans devojku i njenog partnera pošto su ih pratili iz autobusa.

Tokom napada upućivane su im homofobične i transfobične uvrede, saopštilo je Udruženje Da se zna.

Slogan ovogodišnjeg Prajda
Potpis ispod fotografije, Slogan ovogodišnjeg Prajda isti je kao i prvog „Krvavog Prajda"od pre 25 godina

Nasilje i pretnje nisu bili vezani samo za pojedinačne slučajeve.

Tokom Prajd karavana, koji je leta 2026. obišao više gradova Srbije, organizatori su u nekoliko navrata prijavljivali incidente, pretnje i pritiske.

U Pirotu su protivnici Prajd karavana organizovali protest, a na gradskom trgu pojavio se i transparent „Za vas ovde nema mesta".

Prajd karavan u tom gradu na kraju nije održan, pošto je policija zabranila skup, posle čega su organizatori podneli tužbu Upravnom sudu.

Napetosti su zabeležene i u drugim gradovima.

Organizatori su prijavljivali pritiske i incidente uoči održavanja čitavog karavana, dok su u Šapcu i Loznici iz Eparhije šabačke pozvali organizatore da odustanu od skupova.

Prvi veliki Prajd karavan u Srbiji održan je 2019, uoči Beograd Prajda, pod sloganom Ne odričem se, ali uz pretnje, pojedina otkazivanja i nasilje.

Pogledajte video: Život ruske dreg kraljice u Srbiji

Potpis ispod videa,

Istorija nasilja nad LGBT+ ljudima u Srbiji traje znatno duže.

Prva Parada ponosa 2001. godine praktično je razbijena odmah po početku kada su učesnike napale ekstremističke i huliganske grupe, a desetine ljudi su povređene.

Devet godina kasnije, Parada ponosa 2010. ostala je upamćena po najvećim neredima u Srbiji, kada se više hiljada huligana sukobilo sa policijom pokušavajući da napadne učesnike manifestacije.

Kasnije je i Evroprajd 2022. održan u Beogradu u atmosferi napetosti, zabrana, pretnji i kontraprotesta, uz izuzetno jako policijsko obezbeđenje.

Aleksandar, poznat kao Aleksis, kaže da je napad ostavio posledice, pre svega na njegovo mentalno stanje.

I dalje živi kao i pre, ali ga često prati nelagoda.

„Ponekad se osećam manje bezbedno.

„Imam strah da neko može da me povredi, a to nije baš najprijatniji osećaj", kaže on.

BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk