Amerika yemereye Uburundi miliyoni 129$ yo gufasha igisata c’amagara y’abantu

Ubuserukirizi bwa Amerika m'Uburundi buvuga ko ivyo leta ya Amerika ibikoze mu ntumbero yise 'America First Global Health Strategy'.

Incamake

Amakuru y'ikibiriraho

Didier Bikorimana, Dinah Gahamanyi na Samba Cyuzuzo

  1. Aha ni ho dusoreje amakuru y'ikibiriraho y'uyu munsi. Mwakoze kubana natwe.

  2. 'Bwa mbere' mu Rwanda abaganga babaze indwara y'igicuri 'yari yarananiye imiti'

    Abaganga barimo kuvura umurwayi

    Ahavuye isanamu, CHUK

    Ibitaro Kaminuza bya Kigali, CHUK, byatangaje ko uyu munsi ku nshuro ya mbere byabaze umurwayi ufite indwara y’igicuri cyari cyarananiye imiti.

    Ibi bitaro bivuga ko uko kubaga kwakozwe n’ikipe y’abaganga bo mu Rwanda no mu mahanga b’inzobere mu buvuzi bw’indwara zo mu mutwe.

    CHUK ivuga uko kubaga byakozwe muri gahunda y’icyumweru cyo guhugura kubaga igicuri “ibayeho bwa mbere mu Rwanda” kandi ko abarwayi umunani bazavurwa muri ayo mahugurwa.

    “Uko kubaga kwose kurajyana no guhugura bigamije gusangira ubumenyi mu gufasha inzobere [zo mu Rwanda] n’abaganga bo mu gihugu”, nk’uko CHUK ibivuga.

    Ibitaro Del Mar bivuga ko urugendo rwa ziriya nzobere rwatewe inkunga na leta y’u Rwanda rugamije gufasha iki gihugu guhugura abaganga bo mu Rwanda kubaga indwara y’igicuri.

    Kugeza ubu u Rwanda nta muganga w’inzobere mu kubaga igicuri uhari.

  3. Umujinya muri Korea y’Epfo nyuma y’uko umutegetsi avuze ngo bajye ‘bavana’ abagore mu mahanga baze kubabyarira

    Korea y'Epfo ni cyo gihugu aho imbyaro zirimo kugabanuka cyane kurusha ibindi byose ku isi

    Ahavuye isanamu, Bloomberg via Getty Images

    Umutegetsi wo muri Korea y’Epfo yirukanwe n’ishyaka rye nyuma y’uko atanze igitekerezo ngo iki gihugu kijye “kivana abakobwa muri Vietnam cyangwa Sri Lanka” baze kubabyarira mu gufasha kuzamura imbyaro muri iki gihugu.

    Kim Hee-soo, ukuriye Intara ya Jindo yo mu majyepfo, mu cyumweru gishize yavuze ko umugore yajya azanwa “akarongorwa n’abasore bo mu byaro”.

    Yavuze ibi mu gihe iki gihugu gikomeje guhangana no kugabanuka kutigeze kubaho mbere kw’imbyaro kurusha ibindi bihugu byo ku isi.

    Ku rugero biriho biteganyijwe ko abaturage ba Korea y’Epfo bazaba bagabanutseho kimwe cya kabiri mu myaka 60 iri imbere.

    Ibyo Kim yavuze byacaga kuri televiziyo byarakaje abategetsi na rubanda muri Vietnam n’abahagarariye icyo gihugu muri Korea y’Epfo, bituma ishyaka rye rihita rimwirukana.

    Umunsi umwe nyuma yo kuvuga ibyo, Kim yagerageje kugabanya umujinya w’abantu asaba imbabazi ariko ntacyo byatanze.

    Kim yavuze biriya mu nama yari yahuje abategetsi b’Intara ya Jindo n’undi mujyi byegeranye ku kibazo by’umwihariko cy’igabanuka rikomeye ry’imbyaro muri ako gace.

    Kim yavuze ko yari bigamije gushimangira ubukana bw’iki kibazo mu bice by’icaryo ariko yemera ko yakoresheje “amagambo adakwiye”, nk’uko ibinyamakuru muri Korea y’Epfo bibivuga.

    Intara ya South Jeolla na yo yasohoye itangazo risaba imbabazi ku “magambo mabi” ya Kim, ivuga ko “yateye akababaro gakomeye abanya-Vietnam n’abagore”.

    Ambasade ya Vietnam i Seoul yari yamaganye ibyavuzwe na Kim, ivuga ko amagambo ye “atari imvugo isanzwe gusa ahubwo ari agasuzuguro ku bagore b’abimukira n’amatsinda ya ba nyamucye”.

    Abategetsi ba Sri Lanka ntacyo bo baravuga ku mugaragaro kuri iki kibazo.

    Ishyaka Democratic Party's Supreme Council ryatoye ku bwiganze ryirukana Kim, nk’uko umuvugizi w’iri shyaka yabitangaje kuri uyu wa mbere.

    Hagati aho, impirimbanyi z’uburenganzira bwa muntu n’ubw’abagore bivugwa ko zirimo gutegura imyigaragambyo imbere y’ibiro by’Intara ya Jindo kubera amagambo Kim yavuze.

    Izindi nkuru wasoma:

  4. Prezida Evariste Ndayishimiye yakiriye intumwa ya Prezida wa Kenya

    Prezida Ndayishimiye arikumwe na Hon. Fatuma Muhamed

    Ahavuye isanamu, Ntare Rushatsi

    Insiguro y'isanamu, Prezida Ndayishimiye arikumwe na Hon. Fatuma Muhamed

    Prezida w’Uburundi, Évariste Ndayishimiye, yakiriye umushingamateka Hon. Fatuma Zainab Mohammed aje nk'intumwa ya Prezida wa Kenya, William Ruto.

    Ibiro Ntare Rushatsi vya prezida w’Uburundi bivuga ko ubwo butumwa bushingiye "ku bucuti no gukomeza imigenderanire myiza hagati y’Uburundi na Kenya."

    Ibiri muri ubwo butumwa Ruto yarungikiye Ndayishimiye ntibiramenyekana neza.

    Prezida Ndayishimiye biteganyijwe ko vuba atangura kurongora umuryango w’Ubumwe bwa Afrika, nk'uko abakuru b'ibihugu vya Afrika bahererekanya buri mwaka.

    Uburundi na Kenya, vyose bigize Umuryango wa Afurika y’ubuseruko (EAC), ntibisanzwe bibona kumwe ikibazo c’intambara iri mu buseruko bwa Repubulika ya Demokarasi ya Congo.

    Muri aka karere kandi, Kenya iri mu bihugu vyakira urwaruka rwinshi ruva mu Burundi rujayo kurondera akazi n’ubuzima bwiza.

    Fatuma Zainab Mohammed ni umushingamateka aserukira abagore, ava mu ntara Migori muri Kenya.

    Ahavuye isanamu, Ntare Rushatsi

    Insiguro y'isanamu, Fatuma Zainab Mohammed ni umushingamateka aserukira abagore, ava mu ntara Migori muri Kenya.
  5. Amerika yemereye Uburundi miliyoni 129$ yo gufasha igisata c’amagara y’abantu

    Umushikiranganji Lydwine Baradahana w'u Burundi n'uwuserukira Amerika mu Burundi Lisa J. Peterson

    Ahavuye isanamu, US Embassy Burundi

    Insiguro y'isanamu, Umushikiranganji Lydwine Baradahana w'u Burundi n'uwuserukira Amerika mu Burundi Lisa J. Peterson

    Reta Zunze Ubumwe za Amerika n’Uburundi basinye amasezerano ya miliyoni 156 z’amadorali y’imyaka itanu yo gufasha Uburundi mu vy’amagara y’abantu.

    Ayo masezerano ni ayo kugira ngo hongerezwe inguvu mu gisata c’amagara y’abantu no gufasha Uburundi guhangana n’ indwara zandukira nk’uko bivurwa n’ubuserukizi bwa America mu Burundi.

    Ubwo buserukirizi buvuga ko ivyo leta ya Amerika ibikora mu ntumbero yise 'Amerika First'

    Muri ayo masezerano, Amerika itegekanya guha Uburundi miliyoni 129 z’amadorari yo gushigikira cane cane ibikorwa vyo kurwanya SIDA, malariya, hamwe no gukomeza uburyo bwo gukurikirana no kwihutira gutabara igihe hadutse indwara z’ibiza.

    Muri ayo masezerano nyene, reta y’Uburundi nayo yiyemeje kwongereza amafaranga ishira mugisata c’amagara y’abantu angana n’imiliyoni 26 z’amadorari muri ico kiringo c’imyaka itanu, mu ntumbero yo gukomeza ubwigenge mu gutunganya igisata c’amagara y’abantu, nk’ukoi ibiro by’ubuserukiriza bwa Amerika bubimenyesha.

    Uwo mugambi uzofasha mu gushigikira abaganga, kugura ibikoresho vya laboratwari, uburyo bwo guhanana amakuru y’abarwayi buzwi nka ‘data management’, hamwe no kworohereza abanyagihugu kuronka uburyo bwo kwikingira, kwipimisha no kuvurwa.

    Uburundi buragowe n’ikibazo c’ubukene bw’abaganga bahagije muri iki gihe havugwa benshi bava mu gihugu bakaja kurondera akazi mu bihugu aho baba bizeye guhembwa umushahara uri hejuru.

    Abasinye amasezerano

    Ahavuye isanamu, US Embassy Burundi

  6. Tundu Lissu ukuriye abatavugarumwe n'ubutegetsi muri Tanzania yagaruwe mu rukiko

    Tundu Lissu yagaruwe mu rukiko kuri uyu wa mbere
    Insiguro y'isanamu, Tundu Lissu yagaruwe mu rukiko kuri uyu wa mbere

    Umukuru w'ishyaka ritavuga rumwe n'ubutegetsi muri Tanzania Tundu Lissu yagaruwe mu rukiko uyu munsi aho aregwa mu rubaza rwo kugambanira igihugu rukomeje kuburanishwa mu Rukiko Rukuru i Dar es Salaam.

    Urukiko rwateganyije ko iburanisha ry'urubanza rizakomeza kuva uyu munsi tariki ya 9 Gashyantare kugeza ku ya 6 Werurwe(3) 2026.

    Uru rubanza rurimo kuburanishwa n'itsinda ry'abacamanza batatu bo mu Rukiko Rukuru, bagizwe n'Umucamanza Ndunguru, Umucamanza J. Karayemaha na n'Umucamanza Kiwonde.

    Ubu, uru rubanza ruri mu cyiciro cyo kumva abatangabuhamya bashinja, aho ibimenyetso bitangwa mu buryo burambuye kandi hakurikijwe amategeko.

    Ishyaka CHADEMA rya Tundu ryasabye abarwanashyaka baryo n'abaturage muri rusange gukurikiranira hafi uko uru rubanza rugenda, bavuga ko ari ikimenyetso cy'ingenzi cya demokarasi n'ubutabera muri Tanzania.

    Tundu Lissu yatawe muri yombi muri Mata(4) 2025, nyuma y'umunsi atawe muri yombi amaze gukora mitingi mu majyepfo y'igihugu, yahise aregwa ubugambany.

    Abatavugarumwe n'ubutegetsi bavuze ko wari umugambi wa leta ya Perezida Samia Suluhu Hassan wo kumutambamira ngo atazitabira amatora ya perezida yabaye umwaka ushize.

    Abantu yari yaje kumva urubanza rwa Tundu Lissu
    Insiguro y'isanamu, Abantu baje kumva urubanza rwa Tundu Lissu

    Mu gihe cyashize, Lissu yatawe muri yombi inshuro nyinshi.

    Mu mwaka wa 2017, ku butegetsi bwa Magufuli, yarokotse igerageza ryo kumwica ubwo yaraswaga amasasu 16.

    Nuko ahungira mu mahanga, aza gusubira mu gihugu by'igihe gito mu mwaka wa 2020 guhatana na Magufuli mu matora yabaye uwo mwaka. Yavuye mu gihugu nyuma yuko ibyavuye muri ayo matora bitangajwe, yinubira ko yagaragayemo inenge.

    Nuko yongera gusubira mu gihugu mu mwaka wa 2023 nyuma y'impinduka Samia yari amaze gukora zo gutuma harushaho kubaho ubwisanzure ku batavuga rumwe n'ubutegetsi.

    Izindi nkuru wasoma kuri Tundu Lissu:

  7. Jean-Pierre Lacroix ushinzwe ingabo za ONU yageze i Kinshasa nyuma ‘azajya n’i Goma’

    Jean-Pierre Lacroix yicaye arimo kuvugira mu ndangururamajwi. Yambaye ikositimu y'umukara na karuvati y'ubururu.

    Ahavuye isanamu, UN

    Insiguro y'isanamu, Jean-Pierre Lacroix ukuriye ibikorwa by'ubutumwa bw'amahoro bya ONU

    Umunyamabanga mukuru wungirije wa ONU ushinzwe ibikorwa by’ingabo zo kubungabunga amahoro yageze i Kinshasa muri DR Congo ku cyumweru mu ruzinduko biteganyijwemo ko azahura n’abategetsi bakuru b’iki gihugu, nk’uko bivugwa na Radio Okapi iterwa inkunga na ONU.

    Radio Okapi ivuga ko Lacroix azabonana na Perezida Félix Tshisekedi, minisitiri w’intebe, abakuriye Inteko Ishingamategeko, abo ku ruhande rutavuga rumwe n’ubutegetsi, abahagarariye sosiyete sivile, hamwe n’abakuru b’amadini.

    Radio RFI y’Abafaransa ivuga ko uyu Mufaransa Lacroix nyuma azasura n’umujyi wa Goma ugenzurwa n’inyeshyamba za M23, akabonana n’abakuru b’ihuriro rya AFC/M23.

    Urugendo rwa Lacroix ruje mu gihe leta ya DR Congo yatangaje ko hateganyijwe ibiganiro bihuza Abanye-Congo hagati yabo bizategurwa na leta, ibyo abatavuga rumwe n’ubutegetsi bamaganye babyita “iby’uruhande rumwe”.

    Lacroix, umwaka ushize na bwo yasuye DR Congo ubwo manda y’ubutumwa bwa ONU yari iri hafi kurangira, mbere y’uko yongerwa undi mwaka umwe mu Ukuboza(12) gushize.

    Jean-Pierre Lacroix agendereye DR Congo nyuma y’uko Afurika y’Epfo itangaje gahunda yo kuvana ingabo zayo mu ngabo za MONUSCO zikorera mu burasirazuba bwa DR Congo.

    Umusaruro w’ingabo za MONUSCO mu kugarura amahoro mu burasirazuba bwa Congo wakomeje kunengwa na leta ya Kinshasa ndetse n’abatavuga rumwe na yo.

  8. Ubukwe bunini muri Kenya: 'Couples' 327 zakoze ubukwe iminsi mike mbere y'igisibo cya Ramadhan

    g

    Ahavuye isanamu, KNA

    Insiguro y'isanamu, Ishyingiranwa rusange muri Kenya

    'Couples' 327 zo mu turere twa Kwale, Mombasa, na Kilifi mu burasirazuba bwa Kenya zasezeranye mu muhango wabereye muri Pariki ya Kwale Baraza muri umwe mu mihango y'ubukwe minini cyane muri icyo gihugu.

    Iki gikorwa ngarukamwaka, kimaze imyaka itandatu yikurikiranya kiba, cyayobowe n'umukuru w'agateganyo w'ako gace ka Kwale witwa Sukyan Omar Hassan.

    Ubu bukwe bwahuje abantu bwabaye iminsi mike mbere y'ukwezi gutagatifu mw'idini ya Islamu - Ramadhan, ni igikorwa cyatangijwe n'umudepite wo mu ntara ya Matuga.

    Umudepite yavuze ko ubukwe rusange bugamije kugabanya ikiguzi kinini cy'imihango y'ubukwe, aho ababyeyi b'abageni bashyiraho itegeko ryo gutanga inkwano nyinshi mbere yo kwemerera abakobwa babo gushyingirwa.

    Sheikh Athman, ubwo yifatanyaga n'aba bombi mu ishyingiranwa ritagatifu, yahishuye ko kugeza igihe aba bombi bashyingiranywe, bafatwa nk'aho babana, ibyo bikaba ari icyaha nk'uko idini rya Islam ribivuga.

    Umukuru w’idini akaba n’umukozi mu bucamanza bwa Kenya yavuze ko ari bibi ko abashakanye babana kubera ibihe bibi by'ubukungu by’ubukungu, anasaba intiti n’ababyeyi b'idini ya Islmu gushishikariza abana babo gukora ibyiza.

    Sheikh Athman yagize ati: “Iki ni igikorwa cyiza cyo gufasha abashakanye bakiri bato badafite ubushobozi bwo gutegura ibirori by’ubukwe bwabo.”

    Umukuru wa Islam uzwi nka Kadhi yavuze ko kwandikisha ishyingiranwa bikurikiza inyigisho z'idini kugira ngo birinde ibibazo byose bishobora kuvuka mu ishyingiranwa ritemewe n'amategeko.

    Kwale

    Izindi nkuru wasoma:

  9. Uburusiya bwatangaje batatu bacyekwaho kurasa Lt Gen Vladimir Alexeyev

    Imodoka y'umukara n'umutuku y'ubugenzacyaha bw'Uburusiya iparitse iruhande rw'inyubako y'amagorofa yo gucumbikamo, ahabereye igerageza ryo kwica Lt Gen Vladimir Alexeyev, i Moscow, mu Burusiya, ku itariki ya 6 Gashyantare (2) mu 2026.

    Ahavuye isanamu, Reuters

    Insiguro y'isanamu, Iraswa ryo ku wa gatanu ryabereye ku nyubako y'amacumbi mu majyaruguru ashyira uburengerazuba mu nkengero ya Moscow

    Uburusiya buvuga ko bwatahuye abacyekwa batatu bashinjwa kugira uruhare mu iraswa ry’umusirikare ukomeye w’Uburusiya, Liyetona Jenerali (Lt Gen) Vladimir Alexeyev.

    Barimo umugabo ushinjwa ko yagabye icyo gitero, watangajwe ko ari Umurusiya wavukiye muri Ukraine witwa Lyubomir Korba.

    Urwego rw’ubugenzacyaha rw’Uburusiya (SK) rwavuze ko Korba yageze mu murwa mukuru Moscow mu mpera y’ukwezi kw’Ukuboza (12) mu mwaka ushize, aje gukora “umurimo w’inzego z’ubutasi za Ukraine wo gukora igitero cy’iterabwoba”. Amakuru avuga ko Ukraine yahakanye ivuga ko nta ruhare ibifitemo.

    Lt Gen Alexeyev, w’imyaka 64, yajyanwe mu bitaro nyuma y’icyo gitero cyo ku wa gatanu cyabereye mu nyubako y’amacumbi mu gace k’amajyaruguru ashyira uburengerazuba mu nkengero ya Moscow. Yagaruye ubwenge nyuma yo kubagwa, nkuko amakuru yo mu bitangazamakuru byo mu Burusiya abivuga.

    Alexeyev ni nimero ya kabiri mu butasi bwa gisirikare bw’Uburusiya (GRU), ndetse ni we wa vuba aha mu basirikare bo hejuru b’Uburusiya barasiwe i Moscow cyangwa mu nkengero y’uwo mujyi, kuva Uburusiya bugabye igitero gisesuye kuri Ukraine muri Gashyantare (2) mu 2022.

    Ku cyumweru, umuvugizi Svetlana Petrenko yavuze ko Korba ushinjwa kugaba igitero kuri uwo musirikare mukuru yarashe amasasu atatu, nyuma arahunga, ndetse ko yahise ajya muri Emira Zunze Ubumwe z’Abarabu (UAE) mu masaha yakurikiye uko kurasa. Yamaze gutabwa muri yombi yoherezwa mu Burusiya.

    Shene (channel) Ru-24 yo kuri televiziyo y’Uburusiya yatangaje amashusho agaragaza abashinzwe umutekano baherekeje Korba ava mu ndege ahantu hatazwi.

    Ifoto igaragaza umugabo wambaye impuzankano ya gisirikare.

    Ahavuye isanamu, Russian Defence Ministry

    Insiguro y'isanamu, Lt Gen Vladimir Alexeyev ni nimero ya kabiri mu butasi bwa gisirikare bw'Uburusiya (GRU)

    Petrenko yongeyeho ati: “Abakora iperereza bakoze igenzura ryimbitse ahakorewe icyaha, batahura intwaro y’ubwicanyi – imbunda nto yo mu bwoko bwa Makarov iriho igikoresho kiburizamo urusaku rwayo [silencer] hamwe n’amasasu atatu.” Iyo mbunda iracyakorwaho ibizamini ngenzacyaha.

    Ibitangazamakuru byo mu Burusiya byasubiyemo amagambo y’umuvugizi w’ibiro bya Perezida (byitwa Kremlin), bitangaza ko ku wa gatandatu Perezida w’Uburusiya Vladimir Putin yashimiye Perezida wa UAE Sheikh Mohamed bin Zayed Al Nahyan, ku bufasha bw’igihugu cye mu gufata Korba.

    Ku wa gatanu ibiro ntaramakuru Reuters byasubiyemo amagambo ya Minisitiri w’ububanyi n’amahanga wa Ukraine Andriy Sybiha avuga ko igihugu cye nta hantu na hamwe gihuriye n’iryo raswa, yumvikanisha ko ibyabaye ari ikibazo cy’imbere mu Burusiya.

    Mugenzi we w’Uburusiya, Sergei Lavrov, yashinje Ukraine kugaba icyo gitero nk’uburyo bwo guhungabanya ibiganiro byiga ku kurangiza intambara hagati y’ibihugu byombi.

    Adm Igor Kostyukov, ukuriye Alexeyev muri GRU, yayoboye intumwa z’Uburusiya mu biganiro biherutse by’impande eshatu (Ukraine, Uburusiya n’Amerika), byabereye i Abu Dhabi, umurwa mukuru wa UAE.

    Bivugwa ko Korba yari afite umufatanyacyaha nibura umwe. Umugabo watangajwe ko yitwa Viktor Vasin, yatawe muri yombi ndetse ashyirirwaho ibirego n’abategetsi i Moscow.

    Umugore watangajwe ko yitwa Zinaida Serebritskaya, wamaze kujya muri Ukraine, na we byibazwa ko yabigizemo uruhare, ariko umuvugizi Petrenko ntiyasobanuye uko uruhare acyekwaho kugira rumeze.

    Mu gihe cyashize Ukraine yigambye bimwe mu bitero ku basirikare bo ku rwego rwo hejuru b’Uburusiya, mu gihe mu mpera y’ukwezi gushize abategetsi b’ubutasi bwa gisirikare bw’Uburusiya bavuze ko baburijemo igerageza ry’igitero ku musirikare w’Uburusiya mu mujyi wa St Petersburg.

  10. Ethiopia irasaba Eritrea kuvana ingabo zayo ku butaka bwayo

    Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga wa Etiyopiya, Gedion Timothewos

    Ahavuye isanamu, Reuters

    Insiguro y'isanamu, Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga wa Etiyopiya, Gedion Timothewos

    Hari impungenge ko amakimbirane hagati ya Etiyopia na Eritrea ashobora kongera kuvuka. Ethiopia yasabye Eritrea bituranye gucyura ingabo zayo ivuga ko ziri mu butaka bwayo.

    Ibyo biri mu ibaruwa Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga wa Ehiopia yandikiye mugenzi we wa Eritrea, yanashinje Eritrea "gutera iterabwoba" ivuga ko irimo gukorana uburiganya n’inyeshyamba za Ethiopia mu majyaruguru no kuziha intwaro.

    Eritrea ntabwo iragira icyo ivuga kubyo Ethiopia iyishinja ariko mbere yaho yahakanye ko abasirikare bayo bambutse umupaka w’ibihugu byombi.

    Hashize imyaka myinshi hari amateka y’amakimbirane hagati ya Ethiopia na Eritrea, yatangiye hagati yibi bihugu imyaka mirongo itatu ishize, ubu hakaba hari impungenge z’uko hashobora kongera kugaruka intambara.

    Ibi bihugu byarwanye intambara y’imipaka hagati ya 1998-2000 aho abantu barenga 100.000 bapfuye. Amasezerano y’amahoro ntiyigeze yubahirizwa byuzuye .

    g
    Insiguro y'isanamu, BBC Hari impungenge ko amakimbirane hagati ya Etiyopiya na Eritrea ashobora kongera kuvuka

    Umubano ariko waje kuba mwiza nyuma y’aho Minisitiri w’Intebe wa Etiyopiya Abiy Ahmed, yaje gutsindira igihembo cy’amahoro cya Nobel kubera imbaraga yashyize mu rugendo rwo kugarura amahoro hagati y’ibi bihugu ndetse ko gusura murwa mukuru wa Eritrea, Asmara, mu 2018.

    Ibi bihugu byombi byari bifitanye ubufatanye mw’intambara y’abenegihugu iherutse kuba muri Ethiopia ubwo Eritrea yashyigikiraga ingabo zayo mu kurwanya ingabo za Tigray, ariko ibintu byongeye kumera nabi.

    Izindi nkuru wasoma:

  11. Rwanda: Benshi bakomeje kwinubira gucikagurika kw’amashanyarazi

    Abakozi ba REG barimo gusana igice cyangiritse mu murenge wa Bumbogo mu karere ka Gasabo mu mujyi wa Kigali

    Ahavuye isanamu, REG

    Insiguro y'isanamu, Abakozi ba REG barimo gusana igice cyangiritse mu murenge wa Bumbogo mu karere ka Gasabo mu mujyi wa Kigali

    Abanyarwanda benshi mu itangazamakuru no ku mbuga nkoranyambaga bakomeje kugaragaza ko batishimiye ibura ry’amashanyarazi rikomeje kuboneka mu bice bitandukanye by’igihugu.

    Birimo kuba mu gihe ikigo cya leta gishinzwe ingufu (REG) cyatangaje ko kuva uyu munsi kugeza mu cyumweru gitaha hateganyijwe ibura ry'umuriro mu bice bimwe by’uturere turenga 10 mu gihugu.

    Uko kubura kw’amashanyarazi kuzajya kugeza ku masaha atatu hagati mu munsi. REG ivuga ko izaba irimo “kwagura no gusana imiyoboro y'amashanyarazi hirya no hino mu turere”.

    Kuva mu mpera z’umwaka ushize mu gihugu hatangiye kugaragara gucikagurika kw’amashanyarazi mu bice bitandukanye.

    Kenshi REG yasobanuraga ko ari ibibazo tekinike.

    Mu ijoro ryo ku cyumweru, ibice bimwe mu gihugu byabuze amashanyarazi, maze REG yandika ku rubuga X iti: “Tugize ikibazo tekiniki gitumye uduce tumwe tubura umuriro. Turimo gukora ibishoboka byose ngo ugaruke vuba.”

    Mu ntangiriro z’ukwezi gushize, ku rubuga X, Jean de Dieu Uwihanganye umunyamabanga wa leta muri Mininiteri y’ibikorwaremezo yavuze ko iyi minisiteri yiseguye ku banyarwanda “kubera ibura ry’umuriro w’amanyashanyarazi rinini ryabaye mu gihugu no mu minsi ishize”.

    Icyo gihe, Uwihanganye yavuze ko ari ibibazo “biterwa n’imiyoboro dufatanya n’ibindi bihugu” yongeyeho ati: “Tubijeje kuzabikemura vuba kandi tuzabimenyesha abanyarwanda.”

    Ubu ingo zigera kuri 85% mu gihugu zifite amashanyarazi zivuye kuri 64% mu myaka itanu ishize, nk’uko imibare ya leta ibigaragaza.

    Leta ivuga kandi ko u Rwanda ubu rutunganya megawatt 467 z’umuriro zivuye kuri 238 mu 2020 kandi ko ruteganya kugeza kuri 1,066 MW mu 2034 biciye mu kongera ubushobozi bw’ingomero zitanga umuriro, ingufu ziva ku zuba, n’amashanyarazi ava ku ngufu za nikleyeri.

    Gusa muri aya mezi ashize gucikagurika kw’amashanyarazi kwakomeje guhangayikisha benshi, cyane cyane abacuruzi bato bato bacuruza ibintu bisaba kubikwa hifashishijwe amashanyarazi.

  12. Ayatollah Khamenei: Ibura rye mu birori byo kwizihiza isabukuru y'impinduramatwara rikomeje guteza impungenge

    Umutegetsi w’Ikirenga wa Irani Ayatollah Ali Khamenei, yumva indirimbo y’igihugu ubwo abapolisi b’ingabo zirwanira mu kirere baririmbaga indamukanyo ya gisirikare mu nama yabo yabereye i Tehran, muri Irani, ku ya 7 Gashyantare (2) 2025.

    Ahavuye isanamu, Reuters

    Insiguro y'isanamu, Umutegetsi w'Ikirenga wa Irani Ayatollah Ali Khamenei, mu muhango wabereye i Tehran mu 2025 (ifoto mbarankuru yo mu bubiko)

    Umukuru w’ingabo za Irani, Jenerali Majoro Abdolrahim Mousavi, yavuze ijambo rikomeye mu muhango usanzwe uyoborwa n’Umutegetsi w’Ikirenga wa Irani Ayatollah Ali Khamenei, mu buryo budasanzwe butandukanye n’ibirori bimenyerewe byo kwibuka impinduramatwara yo mu 1979.

    Ibiro ntaramakuru Tasnim byatangaje ko Jenerali Mousavi yavuze ku buryo habaho guhangana na Leta Zunze Ubumwe z'Amerika, avuga ko Irani "ntishaka gushoza intambara yo mu karere," avuga ko amakimbirane nk’ayo "yasubiza inyuma iterambere ry’akarere mu gihe cy’imyaka myinshi."

    Ariko yongeyeho ko Irani izasubiza byimazeyo "umuntu wese uzayitera" mu gihe habayeho intambara.

    Mousavi kandi yagaragaje guterwa ishema no kwitabira uwo muhango mu izina ry’Umutegetsi w’Ikirenga wa Irani.

    Uyu muhango w’uyu mwaka wabaye mu gihe hari umwuka mubi hagati ya Irani n'Amerika, aho mu byumweru bishize Washington yohereje izindi ngabo n'ibikoresho muri ako karere.

    Itangazamakuru rya Irani ntiryatanze ibisobanuro ku ibura ry’Umutegetsi w’Ikirenga.

    Ku itariki ya 31 Mutarama (1), Khamenei yari yasuye irimbi rya Ayatollah Ruhollah Khomeini, washinze Repubulika ya Kiyisilamu, mu rwego rwo kumwibuka, maze umunsi ukurikiyeho atanga ikiganiro mu cyumba cy’idini kiri hafi y’aho atuye, aho yavuze ko igitero icyo ari cyo cyose cy’Amerika kuri Irani cyateza intambara yo mu karere.

    Kubura kwa Khamenei mu muhango nk'uwo ntibyigeze bibaho mbere, kuko yitabiriye indi mihango ndetse no mu gihe cy'icyorezo cya Covid.

    Izindi nkuru wasoma:

  13. DR Congo: Abacukuzi 11 bapfiriye mu ihirima ry'ikirombe cya Tilwizembe

    Umugabo uri kure urimo gukora mu kirombe kirangaye hafi y'i Rubaya mu mwaka wa 2019. Aka gace kagizwe n'imisozi, ndetse abandi bacukuzi baraboneka hirya kure.

    Ahavuye isanamu, Reuters

    Insiguro y'isanamu, Abacukuzi mu kirombe cy'i Rubaya mu ntara ya Kivu ya Ruguru mu mwaka wa 2019 (ifoto mbarankuru yo mu bubiko)

    Ikirombe cyahirimye mu gace gacukurwamo amabuye y’agaciro k’i Tilwizembe, kuri kilometero 25 uvuye mu mujyi wa Kolwezi, mu ntara ya Lualaba, mu majyepfo ashyira uburasirazuba bwa Repubulika ya Demokarasi ya Congo (DRC), cyishe abantu nibura 11 naho abandi batandatu barakomereka.

    Inyandiko BBC yabonye y’ikigo SAEMAPE gishinzwe gutanga ubufasha no kugenzura ubucukuzi gakondo n’ubuciriritse bw’amabuye y’agaciro, ivuga ko iryo hirima ry’ikirombe ryabaye ahagana saa cyenda z’ijoro (3:00) ku wa gatandatu.

    Iryo hirima ryazitse abacukuzi gakondo bari barimo bacukura ayo mabuye mu buryo bunyuranyije n’amategeko, nkuko icyo kigo cyabitangaje.

    Imirambo yakuwe muri icyo kirombe yoherezwa mu buruhukiro bwa Lualaba-Mupandja.

    Ikigo SAEMAPE, gishamikiye kuri minisiteri ishinzwe ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro, kivuga ko mu byateje iryo hirima ry’ikirombe harimo gukora imirimo nijoro mu buryo bunyuranyije n’amategeko, kudakora neza kw’ahanyuzwa imyanda, n’ubufatanyacyaha bw’abashinzwe umutekano kuri icyo kirombe.

    Ibi byago bibaye nyuma y’ibindi nka byo byinshi byabaye mu mwaka wa 2024 byishe abacukuzi gakondo 17 kuri iki kirombe n’ubundi.

    Abategetsi b’intara barajya inama ko ibikorwa by’ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro biba bihagaritswe aka kanya, hagakorwa isuzuma rya tekinike ry’uduce tudatekanye, n’igenzurwa ry’uduce tw’ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro turi mu manegeka.

    Hanagiwe inama yo gukurikiza ingamba z’umutekano no gukora mu masaha yagenwe y’akazi, mu rwego rwo kwirinda ibindi byago.

    Ihirima ry’ikirombe cy’i Tilwizembe rikurikiye irindi ryo ku itariki ya 28 Mutarama (1) uyu mwaka ry’ikirombe gicukurwamo coltan cy’i Rubaya, mu ntara ya Kivu ya Ruguru igenzurwa n’umutwe w’inyeshyamba wa M23, abategetsi bavuga ko ryishe abantu barenga 200.

    Izindi nkuru wasoma:

  14. Mwaramutse neza!

    Ikaze kuri BBC Gahuzamiryango, aho tubagezaho amakuru yo mu karere no mu mahanga mu buryo bw'aka kanya.