Uriko ubona ku rubuga aherekana amakuru mu nyandiko gusa, hakoresha uburyo buke. Ja ku rubuga nyamukuru ubone amakuru mu nyandiko iherekejwe n'amasanamu.

Njana ku rubuga nyamukuru canke aho gusoma gusa

Ibindi vyerekeye ingene urwo rubuga rugutwara uburyo (ama mega) buke

Israel ivuga ko umutegetsi mushya w'igisirikare cya Hamas yiciwe mu bitero byagabwe mu mujyi wa Gaza

Abantu nibura batatu biciwe muri icyo gitero cya Israel, cyabaye nubwo hari agahenge hagati yayo na Hamas.

Incamake

Amakuru y'ikibiriraho

Chançard Abimana, Didier Bikorimana, Dinah Gahamanyi, Gildas Yihundimpundu na Gisèle Berwa

  1. Aha niho tugarukirije amakuru y'ikibiriraho y'uyu munsi. Ni ah'ejo!

  2. Umugore yamenyekanye ko yishe umwana w'umukobwa muto abereye mukase nyuma y'imyaka hafi 50

    Ku Cyumweru kimwe muri Nzeri (9) 2022, umugabo yinjiye muri sitasiyo ya polisi ya Croydon abwira abapolisi ko agomba guhishura ibanga riteye ubwoba yari amaze hafi imyaka mirongo itanu ahishe.

    Desmond Bernard yavuze uburyo, mu 1978, umugore wa se yishe mushiki we Andrea wari ufite imyaka itanu y'amavuko amutwika mu aho biyuhagirira bushyushye mu rugo rwabo i Thornton Heath, mu majyepfo y'i Londres.

    Urupfu rwe rwafatwaga nk'impanuka, ariko Bernard, wari ufite imyaka umunani gusa icyo gihe, yabwiye abapolisi ko Janice Nix yamutegetse kubeshya ku byabaye koko.

    Yavuze ko abo bavandimwe bari babayeho mu bwoba bw'ibihano bahawe na Nix, birimo gukubitwa no guhatirwa kurya ibiryo by'injangwe.

    Ku wa kabiri, akanama nkemurampaka mu Rukiko rw’Isleworth Crown Court kahamije Nix w’imyaka 67 icyaha cyo kwica Andrea atabigambiriye no guhohotera abana Bernard.

  3. Abanyagihugu ba Ghana batahutse bavuye muri Afrika y’Epfo kubera imyiyerekano irwanya abanyamahanga

    Abanyagihugu bo muri Ghana bashika 300 batahutse bava muri Afrika y’Epfo ku wa gatatu, mu gikorwa co gutahuka ku bushake bwabo inyuma y’imyiyerekano irwanya abanyamahanga hamwe n’umutekano muke vyabaye vyinshi muri ico gihugu.

    Muri abo bantu harimwo abagore n’abana, bakaba bafatiye indege ku kibuga c’indege ca OR Tambo International Airport i Johannesburg, bavuga ko bari bamaze igihe bahohoterwa no kubaho mu bwoba kubera ukwanka abanyamahanga kwariko kuriyongera.

    Abategetsi ba Afrika y’Epfo bavuga ko bariko bakorana na Ghana kugira bazorungike abarenga 800 bari kurutonde rw'abashaka gutaha.

    Abajejwe ivy’abinjira n’abasohoka bavuze ko muri abo 300 batashe, bake cane ari bo bari bafise impapuro zibemerera kuba muri ico gihugu mu buryo bwemewe n’amategeko.

    Iyo myiyerekano yabaye yasabwe n’abipfuza amategeko akomeye ku bijanye n’abimukira, bamwe bakagiriza abanyamahanga guteza ubukozi bw’ikibi no kwongereza ubushomeri buri hejuru ya 30 kw’ijana muri Afrika y’Epfo.

    Hari n’aho iyo myiyerekano yahindutse ibikorwa vy’ubwicanyi ku banyamahanga bava mu bindi bihugu vya Afrika yo munsi ya Sahara.

    Uwuserukira Ghana muri Afurika y’Epfo, Benjamin Quashie, yavuze ko ugutahuka kw’abo banyagihugu kugamije kugabanya kugabanya ukutumvikana ariko hakaba gukomeza imigenderanire myiza hagati y’ibihugu vyompi.

    Ku rundi ruhande, Abategetsi ba Afrika y'Epfo bariyamirije ubwicanyi bw'urwanko rw'abenegihugu, bavuga ko ivyo bitero biteye kubiri n'ingingo ngenderwako za demokarasi n'ibwirizwa shingiro ry'igihugu.

  4. Guverinoma ya Trump igiye kohereza Abanyamerika banduye Ebola muri Kenya - New York Times

    Nk’uko The New York Times ibitangaza, ubutegetsi bwa Trump burateganya kohereza abaturage ba Amerika banduye virusi ya Ebola muri Kenya kugira ngo bakurikiranwe kandi bavurwe, aho kubagarura mu gihugu cyabo.

    Iki kinyamakuru cyavuze ku bantu bazi iyi gahunda, kivuga ko ubu buryo buzagaragaza impinduka ugereranyije n’izari zarabayeho mbere aho Abanyamerika bari mu kaga, barimo n’abakozi bo mu rwego rw’ubuzima, basubizwaga iwabo kugira ngo bakurikiranwe cyangwa bavurwe mu mavuriro yihariye muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika.

    Raporo ivuga ko ubuyobozi mu ntangiriro z'uku kwezi bwajyanye umuganga w'Umunyamerika wagize ibimenyetso mu Budage, n'abandi Banyamerika batandatu mu Budage no muri Repubulika ya Tchèque kugira ngo bakurikiranwe.

  5. Uwahoze ari mu bagize itsinda ry’abarwanyi b’Abadage yafunzwe azira ubujura bwitwaje intwaro nyuma yo kwihisha

    Uwahoze ari umwe mu bagize itsinda ry’abarwanyi b’Abadage ryitwa “Red Army Faction” (RAF) yafunzwe imyaka 13 azira gukora ibikorwa byinshi by’ubujura bwitwaje intwaro hagati ya 1999 na 2016.

    Daniela Klette w'imyaka 67 yaje gufatirwa mu nzu i Berlin mu 2024 nyuma y'imyaka irenga 30 ahunze. Yagiye kuburanishwa umwaka ushize.

    Ubwunganizi bwe bwari bwasabye ko agirwa umwere ariko urukiko rwa Verden muri Lower Saxony rwamuhamije icyaha kuri uyu wa gatatu cy’ubujura bukabije, kwica amategeko agenga intwaro n’ibindi byaha mu gihe cy’imyaka 17.

    Umutwe wa RAF, itsinda ry’abagizi ba nabi batavuga rumwe n’ubutegetsi bwa gikapitalisiti rizwi kandi ku izina ry’agatsiko ka Baader-Meinhof, waje gusenyuka nyuma y’ibikorwa by’ubwicanyi, gushimuta no gutera ibisasu kuva mu ntangiriro za 1970 kugeza mu ntangiriro za 1990.

    Urukiko rwasanze Klette yaribye iduka rusange (supermarket) n'amamodoka y'intambara hamwe n'abandi babiri bahoze ari abayoboke b'umutwe wa RAF, Burkhard Garweg na Ernst-Volker Staub, ubu batarafatwa.

    Abashyigikiye Klette benshi bavugije induru mu rurubanza rwe, bavuga bati “Ubwisanzure kuri Daniela”.

    Nk’uko bivugwa na Hans-Jakob Schindler, umuyobozi w’umushinga wo kurwanya ubuhezanguni i Berlin, yahindutse "umuntu w’intwari y’abakomeye cyane i Berlin".

    Klette ntiyigeze yemera ku mugaragaro ko yari umunyamuryango wa RAF mu gihe cy'urubanza, kandi Schindler yabwiye BBC ko atazigera aburanishwa ku byaha by'iterabwoba yashinjwaga kuva icyo gihe bitewe n'amategeko agenga imikorere ye.

  6. Trump yongereje Igitigiri c’Impunzi zemerewe kwinjira muri Amerika ku bazungu bo muri Afrika y’Epfo

    Umukuru w'igihugu ca Reta Zunze Ubumwe za Amerika, Donald Trump, yongereje igitigiri c’impunzi zemerewe kwakirwa muri Amerika gushika ku bantu 10.000 kugira ngo yemerere benshi mu Banyafrika y’Epfo b’abazungu, cane cane abo mu bwoko bw’aba Afrikaners, kwinjira muri Amerika.

    Nk’uko biri mu cemezo c’umukuru w’igihugu casuzumwe n'itororokanirizo ry'amakuru Reuters, iyo ngingo yafashwe kubera ico ubutegetsi bwa Trump bwise “ikibazo cihutirwa” gifitaniye isano n’ihohoterwa hamwe n’ivangura bivugwa ko bikorerwa Abanyafrika y’Epfo b’abazungu kubera ubwoko bwabo.

    Kuva aho Donald Trump asubiriye ku butegetsi mu kwezi kwa mbere mu 2025, yarahagaritse kwakira impunzi hafi ya zose zo kw’isi , ariko mu nyuma aza gushiraho umugambi udasanzwe ushira imbere Abanyafrika y’Epfo b’abazungu.

    Ibiharuro vya leta vyerekana ko gushika mu mpera z’ukwezi kwa kane uno mwaka, Abanyafrika y’Epfo b’abazungu bashika ku 6.000 bari bamaze kwakirwa muri Amerika, mu gihe impunzi zitatu gusa ziva mu bindi bihugu ari zo zari zemerewe muri ico kiringo.

    Reta ya Afrika y’Epfo irahakana yivuye inyuma ibirego vy’uko aba Afrikaners bahohoterwa ku buryo butunganijwe.

    Umuvugizi w'ubushikiranganji bw'imigenderanire n'ayandi makungu, Chrispin Phiri, avuga ko ivyo birego "ata shingiro bifise."

    Ico kibazo carongereje icuka kibi mu migenderanire hagati ya Washington na Pretoria, cane cane inyuma y’uko abategetsi ba Afrika y’Epfo bari baheruka gukora isaka ahantu hakorerwa ibikorwa vyo kwakira impunzi iJohannesburg.

    Naho hari ukutumvikana hagati y’impande zompi, uwo mugambi wo kwakira impunzi urabandanya, kandi bivugwa ko ubutegetsi bwa Trump buriko butegura kuwushira ahabona ku musi mpuzamakungu wahariwe impunzi, uhimbazwa kw’igenekerezo rya 20 Ruheshi.

    Izindi nkuru wosoma:

  7. Ghana irashima ugusaba ikigongwe kwa Papa Leo ku ruhara Ekleziya yagize mu rudandaza rw'abacakara

    Reta ya Ghana yakiriye neza ugusaba ikigongwe kw’umwungere Papa Leo XIV ku ruhara Ekleziya Katolika yagize mu rudandazwa rw’abacakara rwaca mw’ibahari Atlantique, hamwe no ku kuba Ekleziya yaramaze ibinjana n’ibindi itarabitera ivyatsi.

    Reta ya Ghana ivuga ko ibona ukwo gusaba ikigongwe nk'"igikorwa c’ubutwari", kandi ko bifasha mu rugendo rwo kurondera “ukuri kwa kahise, iteka rya muntu n’ubutungane”.

    Ico gisabo c’ikigongwe casohowe mu rwandiko rwa mbere rwa Papa Leo XIV rwitwa Magnifica Humanitas (imvugo yo mu rurimi rw'Ikilatini isigura "Ubuntu Butangaje"), rurungikirwa Abasenyeri Katolika ariko kandi rukaba rumaze guhinduka ubutumwa bugenewe isi yose.

    Mw’ itangazo reta ya Ghana yasohoye, yavuze ko ukwemanga ako kahise kababaje ari intambwe ihambaye yerekeza ku gukira ibikomere, gusubiza hamwe no kwubaka umubano urangwa n’ubutungane.

    Iryo tangazo rigira riti: “Biratsimbataza ugutahura kuriko kurongerekana kw'isi ko uguhangana n’akarenganyo kabaye muri kahise bisaba kuvuga ukuri no kwemanga uruhara ku vyabaye nk’umushinge wo kurondera ubutungane n’ukunywana.”

    Hagati y’umwaka wa 1500 na 1800, Abanyafrika bari hagati ya miliyoni 12 na miliyoni 15 barajanywe mu mazinga ya Caraïbes nk’abacakara, aho abagera ku miliyoni zibiri bapfiriye muri urwo rugendo.

    Mu kwezi kwa gatatu, Ishirahamwe Mpuzamakungu (ONU) ryaremeje integuro y’ingingo ivuga ko ubuja ari bwo caha gikomeye kuruta ibindi vyakorewe kiremwa muntu.

    Iyo nteguro yashikirijwe na Perezida wa Ghana, John Mahama, yongera ishigikirwa n’Ishirahamwe ry’Ubumwe bwa Afrika (UA), ikaba igamije gutanga inzira yo gukira ibikomere no gushigikira ubutungane bujanye no gutanga indishi ku vyononekaye.

    Iyo ngingo kandi ishimika ku kungene ari ngombwa gukosora akarenganyo kabaye muri kahise n’ingaruka zako zicibonekeza gushika ubu, harimwo ubusumbasumbane n’ivangura rishingiye ku rukoba.

    Vyitezwe ko Ghana izokwakira inama mu kwezi kwa gatandatu yo kwihweza intambwe zikurikira inyuma y’iyemezwa, muri ONU, ry’ingingo itomora ko ubuja ari co caha gikomeye kuruta ibindi vyakorewe kiremwa muntu.

    Izindi nkuru wosoma:

  8. DR Congo: Abategetsi bavuga ko guhagarika virusi ya Ebola Bundibugyo bishobora gushika ku mezi atandatu

    Abategetsi bajejwe amagara y’abantu muri Republika ya Demokarasi ya Kongo (RDC) bavuga ko abantu bagera ku 1000 ari bo bagaragaza ibimenyetso bihuye n'ivya Ebola, ariko ko kugeza ubu abamaze kwemezwa n’ibipimo vyo muri laboratware ko bayanduye ari 101.

    Abo bategetsi bavuga ko ibipimo bikibandanya gukorwa, aho kuva ku bice 30 gushika ku 35 kw’ijana vy'ivyafashwe bigaragaza ko abo bantu banduye.

    Iki kiza kandi carateye impungenge ku bitigiri vy’abapfuye. Abategetsi bavuga ko abagera ku 220 bikekwa ko bishwe na co. Ariko 17 bonyene ni bo ibipimo vya laboratware bimaze kwemeza ko bapfuye bishwe na Ebola, ibi bikerekana ko hakiri igipfungu mu bitigiri.

    Urugamba rukomeye ubu ni ugukurikirana abahuye canke bakoranyeko n’abanduye. Abantu bagera ku 3600 bamaze kumenyekana ko bahuye n’abanduye, ubu bakaba bariko barakurikiranwa cane.

    Harimwo abari mu kaga gakomeye, nk’abo mu miryango yahaye indaro ikanitaho abarwayi, hamwe n’abandi bari mu kaga gasanzwe, nk’abahuye akanya gato n’abanduye.

    Nta n’umwe muri abo ubu aragaragaza ibimenyetso, ariko bose barakurikiranwa.

    Hambavu y’ivyo, abarwayi bagera hafi ku 230 bariko bavurirwa mu mavuriro, bagahabwa cane cane ubufasha bwo gupfupfahaza, kubera ko gushika ubu ata muti wihariye w’ubu bwoko bwa Ebola urashirwa ku rugero rwo gukoreshwa.

    Ariko abategetsi bavuga ko hari imiti iriko irageragezwa, harimwo umuti wo mu bwoko bwa ‘monoclonal antibody’ wakorewe muri Reta Zunze Ubumwe za Amerika, ishobora gutangura gukoreshwa vuba mu bikorwa vyo kugeragerezwa ku barwayi.

    Ku bijanye n'aho giherereye, iki kiza kigaragara cane mu ntara zitatu za RDC: Ituri, Kivu ya Ruguru na Kivu y’Epfo. Abategetsi bashimangira ko ata bantu banduye bamaze kwemezwa n’ibipimo vyo muri laboratware hanze y’izo ntara, n’ubwo mu gihugu cose hari amakuru atandukanye y’abantu bikekwa kwandura.

    Mu kwirinda irandagata ry’iki kiza, utwigoro turiko turongerezwa cane. Udukoresho two gupima duharurwa mu bihumbi turiko turakwiragizwa, aho utugera ku 2000 tumaze gutangwa n’utundi 4000 turi mu nzira.

    Vyongeye, amatoni arenga 100 y’ibikoresho vya nkenerwa vyo kwa muganga ari mu nzira, mu gihe reta n’abafatanyabikorwa mpuzamakungu bariko barongereza umurindi mu bikorwa vyo guhangana n’ikwiragira ry’iki kiza.

    Izindi nkuru wosoma:

  9. Israel ivuga ko umutegetsi mushya w'igisirikare cya Hamas yiciwe mu bitero byagabwe mu mujyi wa Gaza

    Israel yatangaje ko yishe Mohammed Odeh, wari umukuru w’ishami rya gisirikare rya Hamas, mu gitero cyagabwe i Gaza ku wa kabiri, hari hashize iminsi micye gusa uwo yari yasimbuye na we apfiriye mu kindi gitero nk’icyo.

    Abanye-Palestine nibura batatu bishwe naho abandi benshi barakomereka muri icyo gitero gikomeye cyo ku wa kabiri, cyibasiye inyubako yo guturamo iri muri kamwe mu duce twa Gaza tubamo amasoko ahinda cyane, nk’uko abakora mu buvuzi hamwe n'ababibonye babivuze.

    Urwego rw'ubutasi bw'imbere mu gihugu rwa Israel ruzwi nka Shin Bet hamwe n’igisirikare cyayo basohoye itangazo bavuga ko inyubako zari ubwihisho bwa Mohammed Odeh zarashweho, nyuma y’amezi menshi ingendo ze zikurikiranwa n’inzego z’ubutasi.

    Hamas nta tangazo yari yasohora ku mugaragaro ariko umuntu waho wo muri Hamas hamwe na benewabo ba Odeh bavuze ko Odeh n’umugore we bicanwe n’umuhungu wabo mukuru.

    Iki ni cyo gitero cya vuba aha cyiciwemo abantu muri Gaza, nubwo hagati ya Israel na Hamas harimo agahenge k’intambara.

    Igitero cyibasiye amagorofa atatu yo hejuru mu nyubako ya al-Kayali iri rwagati mu mujyi wa Gaza, aho imihanda yari yuzuye abaguzi bitegura umunsi mukuru w’Abayisilamu wa Eid al-Adha.

    Igisirikare cya Israel (IDF) na Shin Bet byagize biti: “Nk'igikorwa gihuriweho cyo gukuraho umuterabwoba Muhammad Odeh, inyubako nyinshi zo hagati mu mujyi wa Gaza zari zimubereye ubuhungiro zagabweho ibitero, nyuma y’amezi menshi y’igenzura ry’ubutasi kugira ngo hakurikiranwe ingendo ze ndetse n’iz’abamufashaga muri uwo mutwe.”

    Bongeyeho ko banagabye igitero ku “icumbi riri hafi aho ry’umwe mu baterabwoba ba Hamas wateye [mu gitero cyo] ku itariki ya 7 Ukwakira (ukwa 10) [mu mwaka wa 2023] kandi akaba yari umwe mu bafashaga Odeh”.

    Abatabazi bihutiye kugera aho ibyo bitero byabereye, ariko bagorwa no kugera ku magorofa yo hejuru kubera ubukana bw’ibyangiritse ndetse n’umubyigano wari uri muri ako gace.

    Ababibonye bavuze ko nibura ibisasu bitanu bya misile byakubise iyo nyubako hafi icyarimwe, biturutse mu byerekezo bitandukanye.

    Izindi nkuru wasoma:

  10. Reba: Uko abanyamakuru bahunga urusaku rw'amasasu muri sena ya Philippines

    Sena ya Philippines yari ifunze, abasirikare bagaragaye binjira mu nyubako umusenateri washakishwaga n'Urukiko Mpuzamahanga Mpanabyaha (ICC) yari yarahungiyemo.

    Humvikanye urusaku rw'amasasu ariko abategetsi ntibaratangaza uwarashe.

    Bavuze ko nta wapfuye. Amashusho yerekanye abanyamakuru barimo kwirukanka mu gihe amasasu yavugaga.

  11. Ebola isaba inyishu yihuta kugira hirindwe akaga – Buramatari wo muri RD Congo

    Buramatari wa gisirikare wa Ituri, intara yiziziwe na Ebola muri iki gihe, muri Republika ya Demokarasi ya Kongo (DRC), yavuze ko urugamba rwo kugerageza kuzibira ikwiragira ry’iyo ndwara rumeze nk'"intambara", kandi ko babuze uburyo bukwiye bwo kuyirwanya.

    Johnny Luboya Nkashama yabwiye iradiyo y’Abafaransa RFI ati: “Abantu baba mu duce twiziziwe ntibaronka ibifungurwa bikwiye.”

    Yongeyeko ko bahanzwe kandi n’ingorane y'"izindi ndwara" n'"ubucucikirane bw’abantu".

    Yasavye ko habaho “inyishu yihuta”, harimwo gukomeza no kwongereza ubushobozi bw’abakozi kugira hirindwe akaga muri Ituri.

    Abategetsi bavuga ko kuva kw’itariki 15 z’ukwezi kwa gatanu, igihe Ebola yatangazwa, hamaze kuboneka abantu bashika ku 1,000 bikekwa ko bayanduye, hamwe n’abarenga 223 bikekwako bishwe na yo.

    Ishirahamwe mpuzamakungu ryitaho amagara y’abantu (OMS/WHO) ryavuze ko iyo ndwara ishobora kuba iriko ikwiragira ningoga kurusha uko vyari vyitezwe mu ntango. Ryatangaje kandi ko ari ikibazo c’amagara y’abantu gihangayikishije amakungu yose.

    Ku wa mbere, umuyobozi mukuru wa OMS, Tedros Adhanom Ghebreyesus, yavuze ko ikiza ca Ebola kiriko kirarengera kure utwigoro twihutirwa two guhangana na co, yongerako ko abagerageza kukirwanya bariko biruka inyuma ya co.

    Ebola imaze kwibonekeza kandi mu ntara za Kivu ya Ruguru na Kivu y’Epfo muri DRC (RDC), hamwe no mu gihugu ca Uganda gihana urubibe na DRC, ahamaze kwemezwa abantu indwi bayanduye.

    Asigura ivyo intara yiwe ikeneye, Nkashama yavuze ko hakwiye kurungikwa ningoga “abakozi babifisemwo ubumenyi”, kandi hagashirwaho “ibigo bikingiwe neza vyo kuvuriramwo”.

    Bamwe mu banyagihugu bari barakaye baragerageje gutwara ibiziga vy’ababo bivugwa ko bishwe na Ebola, mu kugaba ibitero ku bigo bibiri bivuriramwo abayigwaye.

    Nkashama yabwiye RFI ko uburyo bari basanzwe bafise bwari bwagenewe intambara imaze igihe igisibije mu ntara arongoye, aho yashimangiye ko Ebola ari intambara igira kabiri ibugarije, akavuga ko bisaba ubundi buryo bwiyongerako.

    Izindi nkuru wosoma:

  12. Iran iriyamiriza ibitero vya Amerika ivuga ko ari 'uguhonyanga bikabije' amasezerano y'agahengwe

    Iran yavuze ko Reta Zunze Ubumwe za Amerika "zarenze bikabije" ku masezerano y'agahengwe, inyuma y'ibitero bishasha vyo mu kirere zagavye kuri ico gihugu.

    Bimwe mu biro bikuru vy'ingabo za Amerika (CENTCOM) vyavuze ko vyateye ibibanza Iran ikoresha mu gutera misire bikabamwo n'ububiko bwazo, hamwe n'amato yariko aragerageza gutega ibisasu mu mazi.

    Ivyo bitero Amerika ivuga ko vyari ivyo "kwivuna" ("kwikingira"), bikaba vyatumberejwe mu bumanuko bwa Iran ku wa mbere.

    Ubushikiranganji bw'imigenderanire bwa Iran bwavuze ko Amerika ari yo ikwiye kubazwa ingaruka z'"ibikorwa vyayo vy'ubusotoranyi kandi bidafise ishingiro", vyatumberejwe mu ntara ya Hormozgan iri ku nkengera ya Hormuz, umuhora w'amazi uhambaye cane Iran yugaye bigatuma ibiciro vy'igitoro na gaz biduga cane.

    Ingaruka ivyo bitero bishobora kugira ku biganiro bigamije guhagarika intambara ntiziramenyekana.

    Itangazo Iran yasohoye rivuga ko Repubulika ya Kisilamu ya Iran itazokwigera ireka ikibi ico ari co cose kitishuwe kandi ko itazotinya gukingira ihanga rya Iran.

    Amerika hamwe na Israel zatanguje intambara kuri Iran kw'igenekerezo rya 28 ukwezi kwa kabiri, biciye mu bitero bikomeye vyishe abantu benshi harimwo n'Umuyobozi w'ikirenga w'ico gihugu.

    Inyuma y'indwi zitari nke z'intambara, habaye amasezerano y'agahengwe kw'igenekerezo rya 8 ukwezi kwa kane, kandi kuva ico gihe yarubahirijwe ku ruhande runini, kiretse uguhangana gukomeye kwabaye rimwe gusa mu ntango z'uku kwezi kwa gatanu.

    Mw'itangazo ryayo, CENTCOM yavuze ko ingabo za Amerika "zagavye ibitero vyo kwivuna mu bumanuko bwa Iran kugira zikingire abasirikare bacu ku ngorane z'umutekano zishobora guterwa n'ingabo za Iran".

    Ntiyatanze ido n'ido ry'aho ivyo bitero vyatumberejwe, ariko umwe mu bategetsi yabwiye ikinyamakuru the New York Times ko vyatumberejwe ku gace kari hafi y'igisagara co ku cambu ca Bandar Abbas mu bumanuko bw'igihugu, hakaba kandi ari ho hari ibirindiro vy'ingabo zo mu mazi za Iran biherereye ku muhora wa Hormuz.

    Ibinyamakuru vya reta ya Iran vyari vyabanje gutangaza ko abategetsi bo muri Bandar Abbas bariko barakora itohoza inyuma y'aho humvikanye ibiturika.

    Izindi nkuru wosoma:

  13. Abantu babarirwa muri za mirongo bishwe muri Liban mu gihe Israel yakajije ibitero

    Abantu babarirwa muri za mirongo biciwe mu nkubiri y’ibitero bikaze bya Israel mu majyepfo no mu burasirazuba bwa Liban, nyuma yuko Minisitiri w’intebe wa Israel Benjamin Netanyahu asezeranyije kongera igikorwa cya gisirikare ku mutwe wa Hezbollah ufashwa na Iran.

    Minisiteri y’ubuzima ya Israel yavuze ko abantu nibura 31 biciwe muri ibi bitero bishya, barimo n’abana benshi.

    Ingabo za Israel zavuze ko zarashe ku bikorwa-remezo no ku barwanyi byose hamwe birenga 100 bya Hezbollah, muri rimwe mu majoro yamishwemo ibisasu byinshi cyane kuva agahenge kagizwemo uruhare n’Amerika gatangiye hagati muri Mata (4) uyu mwaka.

    Bibaye nyuma yuko ku wa mbere Netanyahu avuze ko yatanze amategeko yo “kongera umurego kurushaho” mu kurasa kuri Hezbollah.

    Mu ijambo yavugiye mu nama y’umutekano ya leta ku wa kabiri, yavuze ko Israel irimo “kongera cyane igikorwa cya gisirikare cyacu muri Liban”.

    Yagize ati: “IDF [ingabo za Israel] irimo gukoresha ingabo nyinshi ku butaka no gufata ahantu higiye hejuru.” Yongeyeho ko irimo “gukaza uburinzi bw’akarere k’umutekano” mu rwego rwo kurinda abaturage bo mu majyaruguru ya Israel ibitero bya Hezbollah.

    Agahenge kagiye karengwaho kenshi n’impande zombi, biteza inkeke ko byatesha umurongo ibiganiro bikomeje byo kurangiza intambara hagati y’Amerika, Israel na Iran.

    Ibitero byo mu kirere n'iby'intwaro za rutura bya Israel byarakomeje buri munsi, cyane cyane mu majyepfo ya Liban, mu gihe Hezbollah yakomeje kohereza ibisasu bya rokete n'indege nto z'intambara zitajyamo umupilote (drone) ku batuye mu majyaruguru ya Israel no ku ngabo za Israel zigaruriye ibice bimwe byo mu majyepfo ya Liban.

    Ibitangazamakuru byo muri Liban byatangaje ko ibitero byo mu kirere byibasiye icyaro cya Mashghara cyo mu kibaya cya Bekaa Valley hamwe n'i Burj al-Shamali mu majyepfo ya Liban.

    Izindi nkuru wasoma:

  14. Mwaramutse neza!

    Ikaze kuri BBC Gahuzamiryango, aho tubagezaho amakuru yo mu karere no mu mahanga mu buryo bw'aka kanya.